Pojmovnik

Aminokiseline  ˆvrh

Aminokiseline su spojevi koji svojim povezivanjem grade proteine. Dijele se na esencijalne (valin, lizin, treonin, leucin, isoleucin, triptofan, fenilalanin, metionin) i neesencijalne (glicin, alanin, serin, tirozin, aspartanska kiselina, prolin, hidroksiprolin, citrulin, arginin, ornitin, histidin i glutaminska kiselina). Pogledajte također: Proteini

Anabolizam  ˆvrh

Anabolizam podrazumijeva sve procese izgradnje koji se događaju u ljudskom organizmu. Pogledajte također: Bazalni metabolizam, Katabolizam, Metabolizam

Bazalni metabolizam  ˆvrh

Bazalni metabolizam je količina energije koju tijelo troši kad čovjek potpuno miruje, ali je budan. Na njegov intenzitet utječe mišićni rad. Prosječna vrijednost za muškarce je 1700 kcal, a za žene 1200 kcal. Pogledajte također: Anabolizam, Katabolizam

Chi  ˆvrh

Tradicionalna istočnjačka medicina sugerira da svi imamo živu silu, odnosno živu energiju koja tvori našu fizičku strukturu i regulira fizičku, emocionalnu, psihičku i duhovnu stabilnost. Ta se životna sila zove qi ili chi u Kini, odnosno ki u Japanu, a predstavlja homeostatski balans u našem tijelu.

Glikemijski indeks  ˆvrh

Glikemijski indeks je numerička skala koja se koristi za određivanje koliko i kako brzo određena vrsta hrane povisuje razinu glukoze u krvi. Glukoza predstavlja osnovnu energiju za većinu tjelesnih stanica, transportira se putem krvi, a uglavnom potječe iz ugljikohidrata koje unosimo hranom. Hrana koja posjeduje nisku vrijednost glikemijskog indeksa uzrokuje mali porast glukoze u krvi, a hrana s visokim glikemijskim indeksom uzrokuje brz i velik porast razine glukoze u krvi. Glikemijski indeks je mjera inzulinskog odaziva na pojedine namirnice. Svaka namirnica do 2 sata nakon konzumacije izaziva lučenje inzulina. Ukoliko izaziva pojačano lučenje inzulina, kažemo da ta namirnica ima visok glikemijski indeks, a ako namirnica izaziva umjereno lučenje inzulina, za nju kažemo da ima nizak glikemijski indeks.

Kakao  ˆvrh

Kakao prah iz kojeg nastaje čokolada radi se od sjemenki drveta Theobroma cacao. To je zimzeleno drvo, s crvenkastim i žutim cvjetovima. Plodove počinje donositi otprililike nakon 3 godine. Beru se mahune, koje se otvaraju uz pomoću drvenih čekića i vade se plodovi. Oni se naslažu na listove banane, i ostavljaju da fermentiraju 5-6 dana. Mijenja im se boja, od purpurno crvene do tamno smeđe.

Jezgra se pretvara u alkohol i šećernu tekućinu koja otječe, i počinje se stvarati čokoladni okus. Nakon fermentacije, plodovi se suše i kuhaju. Nakon kuhanja plodovi se usitnjavaju i melju u gustu tekućinu. Tekućina otvrdnjuje hlađenjem. Smjesa koja nastaje baza je svih čokoladnih i kakao proizvoda.

Postoje dvije osnovne vrste kakaa: criollo i forastero.

Katabolizam  ˆvrh

Katabolizam je proces razgradnje tkiva, a može biti uzrokovan primjerice intenzivnim mišićnim radom (treningom), izgladnjivanjem ili neadekvatnim unosom esencijalnih nutrijenata, trudnoćom, bolešću... Pogledajte također: Anabolizam, Bazalni metabolizam, Metabolizam

Kolesterol  ˆvrh

Kolesterol je jedan od lipida koji se nalazi i u prehrani (egzogeni) i u tijelu (endogeni). Osim podjele po porijeklu, postoji i podjela po zasićenosti, pa tako postoji visokozasićeni (HDL) i niskozasićeni (LDL). Kolesterol je sastavni dio tkivnih stanica u ljudskom organizmu, a njegova je uloga spriječavanje propusnosti kože, kao npr. hlapljenje vode iz kože, odnosno prodiranje raznih kemikalija u dublje slojeve kože. Sudjeluje i u radu hormonalnih žlijezda. Pogledajte također: Masti

Lektin  ˆvrh

Bjelančevinski spojevi koji u prirodi imaju zadaću povezati se s drugim organizmima. Oni su kao prirodna ljepila koja obrambene tvari u tijelu, ali i bakterije, viruse ili parazite, koriste za povezivanje s drugim živim organizmima. Znači, njihovo je djelovanje dvostruko: korisni su u žučnim kanalima i na površini jetre, gdje pomažu hvatanju uzročnika bolesti. No, s druge strane, štete nam - na primjer, kad ih virusi ili bakterije koriste protiv određene krvne grupe. Pogledajte također: Proteini

Masti  ˆvrh

Masti su esencijalne hranjive tvari. U organizmu su gradivni element mnogih važnih tjelesnih struktura (npr. mozga), zbog svoje relativno visoke otpornosti. Važnu ulogu imaju i u metabolizmu vitamina A, D, E i K, koji nisu topivi u vodi. Pogledajte također: Kolesterol

Metabolizam  ˆvrh

Metabolizam tijela znači skup svih fizioloških procesa u tijelu (ukupna potrošnja koja se najčešće izražava u kilokalorijama ili džulima). Na intenzitet metabolizma utječu mišićni rad, sastav prehrane, dob , spol i zdravstveni status.

Mišićni rad povećava intenzitet metabolizma pri maksimalnom radu i do 50 puta u trenutku aktivnosti, ali kod rekreativaca u prosjeku oko 15-20 puta, konzumacija ugljikohidrata u prosjeku za 4% (u trajanju od 2 do 5 sati), masnoća isto oko 4% (u trajanju do 9 sati), a konzumacija bjelančevina u prosjeku 30%, ali mogu i do 70% (intenzitet metabolizma obično poraste 1-2 sata nakon konzumacije, ali traje 10-12 sati). Pogledajte također: Anabolizam, Katabolizam

Minerali  ˆvrh

Minerali i elementi u tragovima su anorganski elementi potrebni za život, a u ljudskom organizmu se pojavljuju kao slobodni ioni ili kao sastavni dio nekog organskog spoja. Važni minerali su kalcij, magnezij, kalij, natrij, klor, fosfor i sumpor, a mikroelementi željezo, krom, kobalt, bakar, fluor, jod, selen i cink.

Pilates  ˆvrh

Pilates je tehnika vježbanja koja u sebi kombinira yogu i aerobic. To su vježbe laganog do srednjeg intenziteta kojima se razvija snaga i fleksibilnost, podiže razina energije i oslobađa od stresa, te učvršćuje i oblikuje tijelo stvaranjem dugih, vretenastih mišića. U današnje vrijeme većina populacije svakodnevno sjedi pred računalom kriveći kralježnicu, a Pilates je veoma učinkovit u razgibavanju kralježnice i postizanju uspravnijeg držanja. Isto tako, zahvaljujući pravilnom disanju, postiže se veći kapacitet pluća i poboljšava izmjena tvari i cirkulacija. Ono što je bitno je da ovakvim načinom vježbanja istodobno angažirate velik broj mišića i zbog toga relativno brzo dolazi do očekivanih rezultata.

Joseph Pilates je ovaj način vježbanja uspješno koristio prilkom rehabilitacije bolesnika, a danas ga preporučaju mnogi liječnici, osobito ginekolozi i ortopedi.

Pilates kombinira vježbe istočnjačke i zapadnjačke kulture. Naglasak stavlja na preciznost pokreta koji su usklađeni s disanjem, te jačanje trbušnih, leđnih i mišića zdjelice. Osnovna načela na kojima se vježbanje zasniva su: koncentracija, kontrola i osvješćivanje težišta u tijelu, mekoća pokreta, preciznost te pravilno i usklađeno disanje. Pilates se zasniva na holističkom principu vježbanja, odnosno vježba se cijelim tijelom, i zbog toga ne može doći do neproporcionalnog razvoja pojedinih mišića.

Kad se vježba u dvorani, vježbe se mogu izvoditi na posebno koncipiranim spravama, ali i bez njih - ležeći, sjedeći ili stojeći na tlu. Isto tako, vježbe se mogu naučiti i vježbati kod kuće dok ste sami, ali ipak se preporuča učenje kod instruktora Pilatesa, koji će vas naučiti pravilnu tehniku disanja i izvođenja vježbi.

Ovaj oblik vježbanja, s obzirom na relativno nizak intenzitet vježbi, odličan je za one koji žele postići elastičnost, kvalitetno držanje i dug, vretenast oblik mišića, bez pretjeranog znojenja, no nije adekvatan za one kojima je stalo prvenstveno do gubitka kilograma. Za to bi se ipak trebalo baviti vježbama jačeg intenziteta, prvenstveno aerobnim, a najbolji se rezultati postižu kombinacijom aerobnih treninga i satova Pilatesa.

Proteini  ˆvrh

Proteini (bjelančevine) su ključni gradivni element organizma, a sastoje se od lanaca aminokiselina. Ne služe kao izvor energije, osim u sasvim iznimnim slučajevima narušene ravnoteže anabolizma i katabolizma, najčešće kod nedovoljnog unosa ugljikohidrata i masti. Pogledajte također: Aminokiseline, Lektin

RDA  ˆvrh

RDA (Recommended Daily Allowances) su prehrambeni standardi ustanovljeni 1943. i od tada se mijenjaju i nadopunjuju kako se znanstvenim istraživanjima dolazi do novih spoznaja. Predstavljaju minimum količine unosa esencijalnih nurijenata, bitnih za preživljavanje, ali ne i optimalne količine za održavanje zdravog organizma.

Ugljikohidrati  ˆvrh

Ugljikohidrati su osnovni izvor energije u organizmu, a pomažu i pri metabolizmu proteina i masti. Postoje jednostavni (glukoza, fruktoza, galaktoza) ili složeni (saharoza, laktoza, maltoza, škrob i "mišićni šećer" glikogen).

Vitamini  ˆvrh

Vitamini su organske tvari koje organizam treba svakodnevno u malim količinama, a ne može ih sam sintetizirati. Dijelimo ih na topive u mastima (A, D, E, K) i topive u vodi (B-1, B-2, B-6, B-12, C, folna kiselina, pantotenska kiselina, nikotinamid). Nemaju energetsku vrijednost.

Voda  ˆvrh

Voda je esencijalni nutrijent. Sudjeluje u raznim kemijskim procesima u tijelu i sastavni je dio svih tjelesnih tkiva. Čini oko 60% ukupne tjelesne težine kod muškaraca, odnosno oko 55% ukupne tjelense težine kod žena.