Volim - ne volim, volim - ne volim… blagdane!

Zvončići, zvončići, tralalala… Lampice, zvjezdice, pahulje, sobovi, božićna drvca, kuglice i adventski vijenci posvuda. Sve je spremno za blagdane. Međutim, ovo vrijeme ukrašenih ulica i trgova, božićnih drvaca, darova i obiteljskih okupljanja, ne predstavlja baš za sve ljude čarobne trenutke ispunjene dragim ljudima, smijehom i radosnim trenutcima.

Za mnoge blagdani predstavljaju vrijeme najvećeg stresa, pretjeranih i neplaniranih troškova, usamljenosti i obiteljskih frustracija uslijed prevelikih očekivanja. Različiti blagdanski problemi zahvaćaju različite ljude u većem ili manjem omjeru, no jedan od problema koji zahvaća gotovo sve ljude, uz iznimku onih rijetkih sretnika, neupitno su financije.

Novac je uvijek, čak i onima koji ga imaju, izvor stresa. Kako kupiti sve što vam je 'potrebno', a ne potrošiti više nego što smijete, pitanje je koje si mnogi postavljaju. Želite li usrećiti svoje najbliže darovima, učinite upravo to – darujte samo najbliže. Ne morate kupovati darove svim prijateljima, kolegama i bližnjoj rodbini. Objavite svima da ovoga Božića darujete samo najužu obitelj (uvijek se možete izvući na recesiju) i samo njima uzmite promišljene darove. Nešto jednostavno što će im 'poslužiti', a što nije skupo. Na kraju je ipak najvažnija pažnja i domišljatost. Osim toga, zadovoljstvo promišljenom 'sporom' kupnjom daleko dulje traje od grozničave instant 'svi darovi u pola sata' kupnje.

Pored financijskih briga, jedan od najozbiljnijih razloga blagdanske depresije neupitno je osjećaj usamljenosti. Nisu svi blagoslovljeni mnogobrojnom obitelji, dobrim rodbinskim odnosima i voljenim partnerom. Za takve su ljude blagdani, kao doba godine koje se tradicionalno provodi uz obitelj i najmilije, osobito teško razdoblje koje dodatno otežavaju mnogobrojne reklame i oglasi sa kojih nam se sa svih strana smiješe sretne obitelji iz svojih toplih obiteljska ognjišta.

Osjećaj usamljenosti dodatno potenciraju i nebrojeni obiteljski, odnosno ljubavni filmovi koji nam serviraju pretjerano patetične i sladunjave romantične scenarije. Predoziranje romantičnim, obiteljskim komedijama najčešća je blagdanska pogreška svih onih koji se u to vrijeme osjećaju ranjivo. Svima njima, kao daleko bolji izbor, preporučuje se gledanje filmova koji prikazuju nesavršene živote nesavršenih, a često i usamljenih heroina i junaka.

Takvi filmovi pokazuju da ljudi u svom osjećaju usamljenosti i svojoj nesavršenosti nisu nimalo usamljeni, te da su upravo takvi zanimljivi, romantični i prekrasni. Pored toga, 'nevezani' ljudi imaju prednost slobode. Dok mnogi obiteljski ljudi sanjaju o tome da barem jedan dan provedu sami, oni slobodni svoju slobodu uzimaju zdravo za gotovo i prečesto dopuštaju osjećaju nedostatnosti da ih paralizira. Sloboda je svojevrstan dar kojeg treba cijeniti. Tetošite se i osjećajte se ugodno u svojem društvu. To je osobito važno jer ako sami ne uživate u vlastitom društvu kako to od drugih možete očekivati.

Pored financija i osjećaja usamljenosti, jedan od najčešćih problema tijekom blagdana svakako su i prevelika očekivanja. Često to prekratko razdoblje pretrpamo različitim aktivnostima koje do tada nikako nismo stizali ugurati u svoj pretrpani raspored ili pak ritualima kojima se nastojimo revitalizirati i opustiti, a koje tijekom godine 'nemamo vremena' redovito prakticirati. Međutim, problem nastaje kada napravimo raspored za sve te naše aktivnosti i rituale i shvatimo da opet 'nemamo vremena' za svaku od njih. U takvim se situacijama ponovno susretnemo s frustracijom i blagdansko doba koje bi nas doista trebalo razveseliti i pomoći nam napuniti baterije, postane samo dodatni izvor stresa.

Poznato je da frustracija nastaje kada se naša očekivanja, snovi ili želje, susretnu s realnošću koja te naše želje ne podupire, odnosno, kada ne dobijemo ono što očekujemo. U takvim situacijama možemo gajiti gorčinu i ljutnju izazvanu stresom ili pak naučiti zaobići prepreku koja nas je dovela u to stanje. Rješenje za ovaj problem poprilično je jednostavan – nemojte pretjerivati.

Popustite si malo. Ne morate pročitati baš sve knjige, pogledati sve filmove, predstave, izložbe koje tijekom cijele godine niste imali priliku pogledati, odnosno pročitati. Ne morate posjetiti baš svu rodbinu koju već godinama niste vidjeli i ne morate napeći i skuhati hrane za cijelu vojsku. Manje hrane dobro će doći i za vašu liniju. Osim toga, nije važno koliko skuhate, nego koliko ljubavi unesete u sam proces kuhanja. Sreću vam neće donijeti količina, nego ljubav i pažnja posvećena tom procesu.

S druge strane, imate li prevelika očekivanja od svoje obitelji, pokušajte ih obuzdati. Nemojte se zavaravati da će ove godine vaši najbliži biti drukčiji, predobro ih poznajte i znate što očekivati. Ne zaboravite da prevelika očekivanja vode k frustraciji. I nemojte biti odviše strogi sa svojim roditeljima, bakama, djedovima, djecom. Prihvatite ih takvima kakvi jesu. Mame će vas gnjaviti da morate više jesti, bake će vas ispitivati kada ćete se udati/oženiti, očevi će vas daviti nekim novim genijalnim projektima, djedovi pričati o minulim danima, a djeca će biti preglasna i radit će nered kao i svake godine. Blagdani će biti onakvi kavi će biti, a vi tu jedino možete promijeniti svoj stav, odnosno prilagoditi svoja očekivanja.

U dilemi 'volim – ne volim blagdane', neka pobijedi 'volim'. Nemojte zahtijevati previše od sebe, a ni od drugih. Oslobodite se svojih obveza, svojih rasporeda i popisa aktivnosti za blagdane. Pridržavajte se jedino spavanja. Spavanje je jedina stavka koju ne smijete maknuti iz rasporeda jer naspavan čovjek, sretan je čovjek. I sjetite se - sitnice su niti od kojih je satkan naš život. Sreća, pa tako i blagdanska, doista jest u sitnicama, za neke je to poslijepodne provedeno u društvo svojih voljenih i druženje uz kuhanje i objed, za druge je to jutarnja kavica s prijateljicama, za treće je sreća pronaći malo vremena samo za sebe i dan provesti uz čaj s cimetom, dekicu i dobru knjigu ili film. Sreća se nalazi u mnogim oblicima i scenarijima i nerijetko za nju već imate sve preduvjete, samo ih treba iskoristiti.

Napisala: Snježana Beronja