Kuća Cartier - kroz stoljeća na vrhu
Revolucionarno oblikovanje nakita, obogaćeno kreativnošću i originalnim dizajnom, osnovne su odlike višestoljetnog rada slavne i poštovane kuće Cartier.
Kuća Cartier osnovana je u Parizu 1847. godine. Osnovao ju je Louis-Francois Cartier, koji je od svog učitelja, Adolfa Picarda preuzeo draguljarnicu, na adresi 29 rue Montorgueil.
Cartier je prvi puta u povijesti upotrijebio platinu kao vezivni materijal. Izvučena kao najtanja nit, upotrebljena je za britansko kraljevstvo 1908. godine kada se ugradio dijamant iz Afrike, težak 530,2 karata, pod nazivom Velika zvijezda.
Jedna od njegovih slavnih klijentica bila je i supruga Napoleona III, prije no što je posao prepustio sinu Alfredu, 1874. godine.
Alfred Cartier preselio je tvrtku u Rue de la Paix 13, uz slavni hotel Ritz, i time se približio vodećim svjetskim draguljarima. Bio je to pravi, dobro promišljen potez mladog nasljednika.
Posao je prelazio s koljena na koljeno, naslijedili su ga Alfredovi sinovi i nastavili s tradicijom uspješnog i vrhunskog rada. Najstariji je sin Louis od Alfreda preuzeo partnerstvo 1898. godine te uskoro svoj Cartier svijet približio i braći Pierreu i Jacquesu, koji su otvorili podružnice u Londonu i New Yorku.
Braća su proputovala cijeli svijet u potrazi za najkvalitetnijim biserima, poludragim i dragim kamenjem. Svaki naručeni komad kuće Cartier detaljno je opisima i crtežem zabilježen i arhiviran, zajedno s podacima o vlasniku, od strane samih kreatora.
Nakit ove slavne kuće mogli su si priuštiti samo najznačajniji i najbogatiji ljudi toga vremena, a to se ni dod danas nije promijenilo. Jedna od njih je i britanska kraljica, koja je često slikana s dijamantima Cartier u svojoj tiari.
Godine 1904. Louis Cartier dizajnirao je prvi sat s kožnom narukvicom za svog prijatelja, brazilskog avijatičara, Alberta Santos-Dumonta. Satovi kuće Cartier danas su u samom vrhu modne industrije.
1906. godine kuća Cartier stvorila je prvi komad Art-Deco nakita, koristeći apstraktne i geometrijske forme.
No, kako sve ima svojih uspona i padova, tako je i kuća Cartier u prvom svjetskom ratu osjetila znatan pad potreba za nakitom a time, naravno, i prodaje svojih dragulja. Bogatstvom novih, uglavnom američkih industrijalaca, promijenio se sloj ljudi koji si je mogao priuštiti takvu dragocjenost i nakit se počeo slabije prodavati.
Danas ga, na primjer, mnoge hollywoodske zvijezde samo posuđuju za dodjelu Oscara ili već nekog filmskog festivala, premijere ili kakva gala zbivanja.
Početkom stoljeća postale su popularne tijare, i kuća Cartier tada ih je prodavala dvije do tri tjedno, što je danas nezamislivo. Jedna od tijara sadržavala je čak sedam velikih smaragda, a nazvana je prema bivšem vlasniku, Leeds-McCornick.
Osim britanske kraljevske kuće, i ruska je također bila veliki štovatelj tog komada nakita, izvedenog rukom kreatora kuće Cartier, među njima i Katarina Velika.
Tiare su se mogle nositi i kao ogrlice, preobrazbom broša u privjesak (prespajanjem). Bio je to pokušaj kuće Cartier da se prilagodi kupcima i njihovoj smanjenoj kupovnoj moći.
Nakon potonuća Titanika, najbogatiji su svoje žaljenje zbog najveće tragedije toga vremena pokazivali kupnjom crno bijelog nakita s oniksom i gorskim kristalom. Bio je to početak novog doba.
Originalan nakit, bogat dragim kamenjem, postepeno su zamijenile vjerne replike, na kojima je carstvo izgradila kuća Dior, koja je započela doba kristala.
Kuća Cartier s vremenom se prilagodila novoj vrsti potrošača, pokrenula je liniju parfema, naočala, satova po kojima je danas posebno poznata, porculana, cigareta, svilenih modnih dodataka i jeftinijeg nakita.
Ono što je zadržala su vrhunska kreativnost i kvaliteta baš svakog predmeta koji izađe iz njihove kuće. Ulaskom u treće tisućljeće, kuća Cartier ostaje na vrhu, jedinstvena i neponovljiva.
Cartier - legenda skupog sjaja
Kuća Cartier osnovana je u Parizu 1847. godine. Osnovao ju je Louis-Francois Cartier, koji je od svog učitelja, Adolfa Picarda preuzeo draguljarnicu, na adresi 29 rue Montorgueil.
Cartier je prvi puta u povijesti upotrijebio platinu kao vezivni materijal. Izvučena kao najtanja nit, upotrebljena je za britansko kraljevstvo 1908. godine kada se ugradio dijamant iz Afrike, težak 530,2 karata, pod nazivom Velika zvijezda.
Jedna od njegovih slavnih klijentica bila je i supruga Napoleona III, prije no što je posao prepustio sinu Alfredu, 1874. godine.
Alfred Cartier preselio je tvrtku u Rue de la Paix 13, uz slavni hotel Ritz, i time se približio vodećim svjetskim draguljarima. Bio je to pravi, dobro promišljen potez mladog nasljednika.
Posao je prelazio s koljena na koljeno, naslijedili su ga Alfredovi sinovi i nastavili s tradicijom uspješnog i vrhunskog rada. Najstariji je sin Louis od Alfreda preuzeo partnerstvo 1898. godine te uskoro svoj Cartier svijet približio i braći Pierreu i Jacquesu, koji su otvorili podružnice u Londonu i New Yorku.
Braća su proputovala cijeli svijet u potrazi za najkvalitetnijim biserima, poludragim i dragim kamenjem. Svaki naručeni komad kuće Cartier detaljno je opisima i crtežem zabilježen i arhiviran, zajedno s podacima o vlasniku, od strane samih kreatora.
Nakit ove slavne kuće mogli su si priuštiti samo najznačajniji i najbogatiji ljudi toga vremena, a to se ni dod danas nije promijenilo. Jedna od njih je i britanska kraljica, koja je često slikana s dijamantima Cartier u svojoj tiari.
Godine 1904. Louis Cartier dizajnirao je prvi sat s kožnom narukvicom za svog prijatelja, brazilskog avijatičara, Alberta Santos-Dumonta. Satovi kuće Cartier danas su u samom vrhu modne industrije.
1906. godine kuća Cartier stvorila je prvi komad Art-Deco nakita, koristeći apstraktne i geometrijske forme.
No, kako sve ima svojih uspona i padova, tako je i kuća Cartier u prvom svjetskom ratu osjetila znatan pad potreba za nakitom a time, naravno, i prodaje svojih dragulja. Bogatstvom novih, uglavnom američkih industrijalaca, promijenio se sloj ljudi koji si je mogao priuštiti takvu dragocjenost i nakit se počeo slabije prodavati.
Danas ga, na primjer, mnoge hollywoodske zvijezde samo posuđuju za dodjelu Oscara ili već nekog filmskog festivala, premijere ili kakva gala zbivanja.
Početkom stoljeća postale su popularne tijare, i kuća Cartier tada ih je prodavala dvije do tri tjedno, što je danas nezamislivo. Jedna od tijara sadržavala je čak sedam velikih smaragda, a nazvana je prema bivšem vlasniku, Leeds-McCornick.
Osim britanske kraljevske kuće, i ruska je također bila veliki štovatelj tog komada nakita, izvedenog rukom kreatora kuće Cartier, među njima i Katarina Velika.
Tiare su se mogle nositi i kao ogrlice, preobrazbom broša u privjesak (prespajanjem). Bio je to pokušaj kuće Cartier da se prilagodi kupcima i njihovoj smanjenoj kupovnoj moći.
Nakon potonuća Titanika, najbogatiji su svoje žaljenje zbog najveće tragedije toga vremena pokazivali kupnjom crno bijelog nakita s oniksom i gorskim kristalom. Bio je to početak novog doba.Originalan nakit, bogat dragim kamenjem, postepeno su zamijenile vjerne replike, na kojima je carstvo izgradila kuća Dior, koja je započela doba kristala.
Kuća Cartier s vremenom se prilagodila novoj vrsti potrošača, pokrenula je liniju parfema, naočala, satova po kojima je danas posebno poznata, porculana, cigareta, svilenih modnih dodataka i jeftinijeg nakita.
Ono što je zadržala su vrhunska kreativnost i kvaliteta baš svakog predmeta koji izađe iz njihove kuće. Ulaskom u treće tisućljeće, kuća Cartier ostaje na vrhu, jedinstvena i neponovljiva.
Piše: Lidija Kopilaš - Kora, modna dizajnerica
» ispis stranice | 9 Studeni, 2004 - 20:02
