Restrikcije u prehrani pojačavaju stres
Provođenje dijeta može povećati rizik od gubitka koštane mase i neplodnosti. Žene koje ograničavaju unos hrane zbog dijete imaju višu razinu stresa, prema istraživanju objavljenom u American Journal of Clinical Nutrition.
Taj stres izaziva prekomjerno izlučivanje kortizola u tijelu, što može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme, kao što su gubitak koštane mase, smanjena plodnost ili srčane bolesti.
Žene u fakultetskoj dobi su posebno podložne društvenom ili samo-nametnutom pritisku da postignu ili održe određenu težinu ili oblik tijela, prema priopćenju koje je izdao Odbor za javno informiranje (Public Information Committee) Američkog društva za znanosti o prehrani (American Society for Nutritional Sciences). Žene na dijeti su sklone donositi svjesne odluke o tome da se trebaju truditi jesti manje, umjesto da prepuste tjelesnim mehanizmima gladi i sitosti upravljanje njihovim obrascima prehrane.
'Kada se radi o dobrom zdravlju te postizanju i održavanju zdrave težine, promjena općeg prehrambenog obrasca je važnija od restrikcije neke određene hrane', navodi Susan Barr, koautorica studije. 'Naša studija sugerira da bi žene normalne težine trebale uživati u 'dobroj prehrani', umjesto da se pretjerano zabrinjavaju s promatranjem ili ograničavanjem unosa hrane.'
Drugi znanstvenici se slažu s tvrdnjom da 'dobra prehrana' može pomoći u sprječavanju razvoja kroničnih bolesti. Autori s Harwarda su objavili odvojenu studiju u AJCN-u – uspoređivali su obrasce prehrane i utjecaj ishrane s visokim udjelom voća, povrća, integralnih sjemenki, ribe i peradi na smanjenje inzulina i razine homocisteina.
Ishrana s visokim udjelom crvenog mesa i mesnih prerađevina, obrađenih sjemenki i punomasnih mliječnih proizvoda je, naprotiv, povezana s višim razinama inzulina, leptina, homocisteina i c-reaktivnih proteina, što može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema. Prema ovim autorima, razborita ishrana podiže i smanjuje koncentracije inzulina i homocisteina u tijelu.
Pouka ove priče ukazuje na potrebu za promjenom uobičajenog fokusa mnogih kroničnih držatelja dijeta od smanjenja unosa hrane prema boljem izboru hrane. Budući da povećano konzumiranje voća i povrća povećava razine mikro-nutrijenata u krvi za koje je dokazano da smanjuju rizik od srčanih bolesti i tumora, izgleda da je ipak važnije što jedeš nego koliko jedeš, kada se radi o ishrani za dugoročno zdravlje.
Taj stres izaziva prekomjerno izlučivanje kortizola u tijelu, što može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme, kao što su gubitak koštane mase, smanjena plodnost ili srčane bolesti.
Žene u fakultetskoj dobi su posebno podložne društvenom ili samo-nametnutom pritisku da postignu ili održe određenu težinu ili oblik tijela, prema priopćenju koje je izdao Odbor za javno informiranje (Public Information Committee) Američkog društva za znanosti o prehrani (American Society for Nutritional Sciences). Žene na dijeti su sklone donositi svjesne odluke o tome da se trebaju truditi jesti manje, umjesto da prepuste tjelesnim mehanizmima gladi i sitosti upravljanje njihovim obrascima prehrane.
'Kada se radi o dobrom zdravlju te postizanju i održavanju zdrave težine, promjena općeg prehrambenog obrasca je važnija od restrikcije neke određene hrane', navodi Susan Barr, koautorica studije. 'Naša studija sugerira da bi žene normalne težine trebale uživati u 'dobroj prehrani', umjesto da se pretjerano zabrinjavaju s promatranjem ili ograničavanjem unosa hrane.'
Drugi znanstvenici se slažu s tvrdnjom da 'dobra prehrana' može pomoći u sprječavanju razvoja kroničnih bolesti. Autori s Harwarda su objavili odvojenu studiju u AJCN-u – uspoređivali su obrasce prehrane i utjecaj ishrane s visokim udjelom voća, povrća, integralnih sjemenki, ribe i peradi na smanjenje inzulina i razine homocisteina.
Ishrana s visokim udjelom crvenog mesa i mesnih prerađevina, obrađenih sjemenki i punomasnih mliječnih proizvoda je, naprotiv, povezana s višim razinama inzulina, leptina, homocisteina i c-reaktivnih proteina, što može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema. Prema ovim autorima, razborita ishrana podiže i smanjuje koncentracije inzulina i homocisteina u tijelu.
Pouka ove priče ukazuje na potrebu za promjenom uobičajenog fokusa mnogih kroničnih držatelja dijeta od smanjenja unosa hrane prema boljem izboru hrane. Budući da povećano konzumiranje voća i povrća povećava razine mikro-nutrijenata u krvi za koje je dokazano da smanjuju rizik od srčanih bolesti i tumora, izgleda da je ipak važnije što jedeš nego koliko jedeš, kada se radi o ishrani za dugoročno zdravlje.
Piše: Lidija Batić
» ispis stranice | 3 Listopad, 2004 - 20:02
