Recepti: doba vegetarijanaca
U vremenu poludjelih goveda, dopingiranih svinja i predozirane peradi, vegetarijanstvo postaje više od trenda, pa čak i najgorljiviji zagovornici mesa na tanjuru ozbiljno razmišljaju o kapitulaciji.
No, iz dana u dan sve je više i onih koji postaju vegetarijanci kao što su to nekad bili primjerice Pitagora, Sokrat, Leonardo de Vinci, Newton, Voltair i Einstein ili danas jesu Sting, Paul Mc Cartney, Martina Navratilova, Dennis Rodman, Bob Dylan i Pink.
Naravno, u prilog vegetarijanstvu ne govore samo novovjekovne bolesti stoke i peradi, nego i brojna istraživanja koja već desetljećima nesumnjivo dokazuju da su oni koji su se odrekli mesa zdraviji i sporije stare, te žive duže, aktivnije i zadovoljnije od ostalih ljudi.
Između ostalog dokazano je da vegetarijanci rjeđe obolijevaju od zloćudnih oboljenja i bolesti srca i krvotoka, te primjerice dijabetesa, alergija i bolesti prostate te probavnih organa. Studije pokazuju da oni neosporno imaju niži krvni pritisak i niži kolesterol u krvi, ali i manje kilograma, te što je posebno značajno, da, primjerice kada obole od karcinoma imaju mnogo veću šansu za ozdravljenje u odnosu na one koji iz svoje prehrane nisu izbacili meso.
Naravno osim prehrane, činjenici da su vegetarijanci zdraviji i dugovječniji doprinosi i njihov stil života. Oni naime gotovo u pravilu ne puše, ne piju alkohol i kavu, te se mnogo više kreću, rekreiraju i relaksiraju nego ostali.
S obzirom na način na koji koncipiraju svoju prehranu postoje pesco-ovo-lacto vegetarijanci koji uz biljnu hranu jedu još i jaja, mlijeko i ribu, ovo-lacto, koji se ne odriču jaja i mlijeka, te lacto vegetarijanci koji konzumiraju mlijeko i mliječne prerađevine. Među vegetarijancima su i vegani koji jedu isključivo namirnice biljnog porijekla pa se odriču čak i meda, te jednako tako izbjegavaju i kožnu odjeću i obuću, te makrobiotičari koji svoju prehranu temelje na određenom voću, povrću, žitaricama, algama, klicama te primjerice proizvodima od soje. U posljednje vrijeme sve je više i simpatičnih puding vegetarijanaca koji ne jedu meso ali zato tamane kreme, želee, jogurte i kolačiće kojih u hladnjacima i na policama samoposluživanja ima u izobilju.
Na kraju krajeva, bez obzira o kojoj se vrsti vegetarijanaca radilo istina je da naš organizam može i kroz promišljenu i kvalitetnu vegetarijansku ishranu dobiti sve sastojke neophodne za normalno funkcioniranje, održavanje zdravlja i zavidnu psiho-fizičku kondiciju. Nedavno je to potvrdila i ADA (American Dietetic Association) koja smatra da pomno planirana i odmjerena vegetarijanska prehrana u kombinaciji s vegetarijanskim životnim stilom itekako pogoduje cjelokupnom zdravlju i prevenciji različitih bolesti.
No, i u slučaju da unatoč svemu i nadalje ostajete gorljiv pobornik tvrdnje da su ljudi po svojoj prirodi mesožderi i samo mesožderi, tu i tamo si ipak priuštite tanjur bez mesa, ali zato do vrha napunjen povrćem.
Tko zna možda vas potom baš bogatstvo i raskoš okusa vegetarijanske kuhinje natjera da se i vi već sutra priključite iz dana u dan sve većem broju onih koji jednostavno ne žele jesti ništa, kako to oni vole reći, što ima majku i oči.
U nastavku pogledajte i iskušajte nekoliko zanimljivih i ukusnih vegetarijanskih recepata:
Ocijeđeno povrće čuvajte na toplom. Dva jaja kuhajte 10 minuta, a dva razbijte i odvojite bjelanjak od žumanjka. Žumanjke stavite u posudu, polako, uz stalno miješanje im, kap po kap dodajte ulje, a potom senf i sok od limuna. Nastavite s miješanjem dok ne dobijete krem masu tj. majonezu.
Majonezu začinite solju, paprom i muškatnim oraščićem, te dodajte mješavinu sira i vrhnja. Tvrdo kuhana jaja sitno nasjeckajte, te i njih umiješajte u umak. Umak garnirajte listićima peršina i servirajte uz kuhano povrće.
Pori luk očistite, operite i narežite na tanje kolutiće. U većoj tavi zagrijte pola količine maslaca te na njemu pirjajte luk. Nakon deset minuta, luku dodajte mješavinu sira i jaja, začinite solju, paprom i timijanom, a potom umiješajte još i kiselo vrhnje.
Na dno vatrostalne posude za pečenje posložite listove lazanja te na njih stavite pola količine mješavine porog luka, sira, jaja, vrhnja i začina, potom ponovo listove lazanja, te na kraju i drugu polovinu smjese.
Na jelo rasporedite ostatak parmezana i maslaca, te pecite u prethodno zagrijanoj pećnici na 220 0C 30 do 35 minuta.
Za nadjev sitno nasjeckajte luk i pirjajte ga na maslacu. Dodajte mu odleđeni, grubo nasjeckani špinat i nastavite pirjati još 2 minute.
U drugoj posudi, na laganoj vatri, zagrijte vrhnje i dodajte mu na komadiće narezanu gorgonzolu. Nakon što se sir rastopi, smjesu maknite s vatre i pustite da se malo ohladi. Potom umiješajte istučena jaja i špinat.
Dobiveni nadjev rasporedite po tijestu i pospite sjemenkama. Jelo pecite u prethodno zagrijanoj pećnici na 200 0C oko 45 minuta. Da pita ne bi prerano dobila koricu, jelo nakon 20 minuta pečenja pokrijte 'masnim' papirom za pečenje.
Sve povrće potom, redom, u manjim količinama, kratko pecite na malo ulja. potom ga rasporedite u četiri manje ili jednu veću vatrostalnu posudu za pečenje.
Istucite jaja, izmiješajte ih sa jogurtom i začinite solju, parom, pimetom, muskatom i ružmarinom. Umak rasporedite po povrću. Musaku zatim pospite parmezanom i pecite u prethodno zagrijanoj pećnici na 175 0C 25 do 30 minuta.
No, iz dana u dan sve je više i onih koji postaju vegetarijanci kao što su to nekad bili primjerice Pitagora, Sokrat, Leonardo de Vinci, Newton, Voltair i Einstein ili danas jesu Sting, Paul Mc Cartney, Martina Navratilova, Dennis Rodman, Bob Dylan i Pink.
Naravno, u prilog vegetarijanstvu ne govore samo novovjekovne bolesti stoke i peradi, nego i brojna istraživanja koja već desetljećima nesumnjivo dokazuju da su oni koji su se odrekli mesa zdraviji i sporije stare, te žive duže, aktivnije i zadovoljnije od ostalih ljudi.
Između ostalog dokazano je da vegetarijanci rjeđe obolijevaju od zloćudnih oboljenja i bolesti srca i krvotoka, te primjerice dijabetesa, alergija i bolesti prostate te probavnih organa. Studije pokazuju da oni neosporno imaju niži krvni pritisak i niži kolesterol u krvi, ali i manje kilograma, te što je posebno značajno, da, primjerice kada obole od karcinoma imaju mnogo veću šansu za ozdravljenje u odnosu na one koji iz svoje prehrane nisu izbacili meso.
Naravno osim prehrane, činjenici da su vegetarijanci zdraviji i dugovječniji doprinosi i njihov stil života. Oni naime gotovo u pravilu ne puše, ne piju alkohol i kavu, te se mnogo više kreću, rekreiraju i relaksiraju nego ostali.
S obzirom na način na koji koncipiraju svoju prehranu postoje pesco-ovo-lacto vegetarijanci koji uz biljnu hranu jedu još i jaja, mlijeko i ribu, ovo-lacto, koji se ne odriču jaja i mlijeka, te lacto vegetarijanci koji konzumiraju mlijeko i mliječne prerađevine. Među vegetarijancima su i vegani koji jedu isključivo namirnice biljnog porijekla pa se odriču čak i meda, te jednako tako izbjegavaju i kožnu odjeću i obuću, te makrobiotičari koji svoju prehranu temelje na određenom voću, povrću, žitaricama, algama, klicama te primjerice proizvodima od soje. U posljednje vrijeme sve je više i simpatičnih puding vegetarijanaca koji ne jedu meso ali zato tamane kreme, želee, jogurte i kolačiće kojih u hladnjacima i na policama samoposluživanja ima u izobilju.
Na kraju krajeva, bez obzira o kojoj se vrsti vegetarijanaca radilo istina je da naš organizam može i kroz promišljenu i kvalitetnu vegetarijansku ishranu dobiti sve sastojke neophodne za normalno funkcioniranje, održavanje zdravlja i zavidnu psiho-fizičku kondiciju. Nedavno je to potvrdila i ADA (American Dietetic Association) koja smatra da pomno planirana i odmjerena vegetarijanska prehrana u kombinaciji s vegetarijanskim životnim stilom itekako pogoduje cjelokupnom zdravlju i prevenciji različitih bolesti.
No, i u slučaju da unatoč svemu i nadalje ostajete gorljiv pobornik tvrdnje da su ljudi po svojoj prirodi mesožderi i samo mesožderi, tu i tamo si ipak priuštite tanjur bez mesa, ali zato do vrha napunjen povrćem.
Tko zna možda vas potom baš bogatstvo i raskoš okusa vegetarijanske kuhinje natjera da se i vi već sutra priključite iz dana u dan sve većem broju onih koji jednostavno ne žele jesti ništa, kako to oni vole reći, što ima majku i oči.
U nastavku pogledajte i iskušajte nekoliko zanimljivih i ukusnih vegetarijanskih recepata:
Povrće s umakom od jaja (za 4 osobe)
- 1 vezica mladih mrkva
- 1 mlada cvjetača
- 1 vezica brokule
- 4 jaja
- 0,2 l ulja od kikirikija
- 2 jušne žlice senfa 'dijon'
- 1 jušna žlica soka od limuna
- na vrh noža mljevenog muškatnog oraščića
- 250 g izmiješanog mekog sira i kiselog vrhnja
- lišće peršina
- sol, svježe mljeveni papar
Ocijeđeno povrće čuvajte na toplom. Dva jaja kuhajte 10 minuta, a dva razbijte i odvojite bjelanjak od žumanjka. Žumanjke stavite u posudu, polako, uz stalno miješanje im, kap po kap dodajte ulje, a potom senf i sok od limuna. Nastavite s miješanjem dok ne dobijete krem masu tj. majonezu.
Majonezu začinite solju, paprom i muškatnim oraščićem, te dodajte mješavinu sira i vrhnja. Tvrdo kuhana jaja sitno nasjeckajte, te i njih umiješajte u umak. Umak garnirajte listićima peršina i servirajte uz kuhano povrće.
Lazanje s porim lukom (za 4 osobe)
- 250 g listova lazanja
- 500 g svježeg sira
- 2 jaja
- 80 g ribanog sira parmezana
- 800 g pori luka
- 50 g maslaca
- na vrh noža svježe ribanog muskatnog oraščića
- 1/2 čajne žličice sušenog timijana
- 250 g kiselog vrhnja
- sol, svježe mljeveni papar
Pori luk očistite, operite i narežite na tanje kolutiće. U većoj tavi zagrijte pola količine maslaca te na njemu pirjajte luk. Nakon deset minuta, luku dodajte mješavinu sira i jaja, začinite solju, paprom i timijanom, a potom umiješajte još i kiselo vrhnje.
Na dno vatrostalne posude za pečenje posložite listove lazanja te na njih stavite pola količine mješavine porog luka, sira, jaja, vrhnja i začina, potom ponovo listove lazanja, te na kraju i drugu polovinu smjese.
Na jelo rasporedite ostatak parmezana i maslaca, te pecite u prethodno zagrijanoj pećnici na 220 0C 30 do 35 minuta.
Pita od špinata (za 6 osoba)
Za tijesto:- 400 g kuhanih krumpira
- 75 g brašna
- sol, svježe mljeveni muskatni oraščić i papar
- maslac
- 300 g zamrznutog špinata
- 1 mali luk
- 1 čajna žličica maslaca
- 200 g kiselog vrhnja
- 200 g sira gorgonzola
- 2 jaja
- 2 jušne žlice sjemenki suncokreta
Za nadjev sitno nasjeckajte luk i pirjajte ga na maslacu. Dodajte mu odleđeni, grubo nasjeckani špinat i nastavite pirjati još 2 minute.
U drugoj posudi, na laganoj vatri, zagrijte vrhnje i dodajte mu na komadiće narezanu gorgonzolu. Nakon što se sir rastopi, smjesu maknite s vatre i pustite da se malo ohladi. Potom umiješajte istučena jaja i špinat.
Dobiveni nadjev rasporedite po tijestu i pospite sjemenkama. Jelo pecite u prethodno zagrijanoj pećnici na 200 0C oko 45 minuta. Da pita ne bi prerano dobila koricu, jelo nakon 20 minuta pečenja pokrijte 'masnim' papirom za pečenje.
Musaka od povrća s jogurtom (za 4 osobe)
- 4 tikvice 'zucchini'
- 2 patlidžana
- 2 crvene svježe paprike
- 250 g šampinjona
- 1 vezica pori luka
- 1 mala ljuta papričica
- 300 g jogurta
- 3 jaja
- 40 g naribanog sira parmezana
- 3 jušne žlice ulja
- 1 jušna žlica sjeckanih iglica ružmarina
- mljeveni pimet
- mljeveni muskatni oraščić
- sol, papar
Sve povrće potom, redom, u manjim količinama, kratko pecite na malo ulja. potom ga rasporedite u četiri manje ili jednu veću vatrostalnu posudu za pečenje.
Istucite jaja, izmiješajte ih sa jogurtom i začinite solju, parom, pimetom, muskatom i ružmarinom. Umak rasporedite po povrću. Musaku zatim pospite parmezanom i pecite u prethodno zagrijanoj pećnici na 175 0C 25 do 30 minuta.
Autor: Valerija Rodek, dipl. ped.
» ispis stranice | 29 Siječanj, 2008 - 15:35
