Vitamin C

Još su u 18. stoljeću tadašnji liječnici i znanstvenici savjetovali konzumaciju soka od limuna, vjerujući da limun sadrži tvari koje spriječavaju razne bolesti i infekcije i da ubrzavaju oporavak bolesnika. Početkom 20. st. istraživači na Antarktici primjetili su da su eskimi otporni na prehlade, iako ne konzumiraju namirnice biljnog porijekla, već većinom slabo termički obrađeno meso i ribu.

Ovi se primjeri primjenjuju i dan-danas. Voćni sokovi, pogotovo od limuna, naranče ili mandarine, vrlo su ukusni i sadrže visoke količine vitamina C. Da voće sadrži vitamin C, dokaz je i jabuka. Kada ogulite jabuku ona potamni, jer oksidira. Ipak, taj se proces ne događa trenutno, jer u jabuci ima određena količina vitamina C, koji odgađa oksidaciju. Tako se za vitamin C smatra da je jak antioksidans.

Zašto nam je potreban vitamin C?

Neke bitne funkcije vitamina C u tijelu su:

• Sudjeluje u proizvodnji kolagena u vezivnim tkivu. Neka tkiva imaju veću količinu kolagena, kao npr. koža, zubi i kosti
• Potreban je za sintezu hormona.
• Neophodan je za sintezu kreatina, koji je zadužen za prijenos energije do mitohondrija u stanicama.
• Jak je antioksidans.
• Ubrzava ili pomaže cijelom nizu procesa u tijelu, najviše vezanih uz funkcije imunološkog sustava.

Nedostatak vitamina C može prouzročiti:

• propadanje i gubitak zubiju
• površinska krvarenja
• sporo zarastanje
• narušen imunitet
• anemiju

Gdje se nalazi vitamin C?

Vitamin C se nalazi u gotovo svim namirnicama biljnog porijekla, ali i u nekim namirnicama životinjskog porijekla (sjetite se eskima s početka priče). Najviše ga ima u voću (kivi, naranča, limun), dosta i u povrću (paprika, špinat, paradajz, krumpir), a od namirnica životinjskog porijekla ima ga u svinjskoj, pilećoj i goveđoj jetri, janjećem mozgu, kamenicama i u mlijeku. Čisto meso i masti ne sadrže vitamin C.

Interesantna je činjenica da je postotak vitamina C vrlo visok u feferonima, pa će ljubitelji ljutih papričica doći na svoje.

Koliko ga trebamo unositi?

Razni izvori navode različite dnevne potrebe, u rasponu od 40 mg dnevno, pa sve do čak i 20000 mg dnevno. Jedno je sigurno — unosom različitih vrsta namirnica i uravnoteženom prehranom, zdrava osoba bez posebnih tjelesnih napora i koja ne puši, unosi dovoljno vitamina C kroz normalnu prehranu.

Pušenje direktno dovodi do raspadanja crvenih krvnih zrnaca, koja donose kisik krvotokom od pluća u sve stanice tijela, a odnose nusprodukt ugljični dioksid iz stanica prema plučima, gdje se ovaj izbacuje iz tijela. Raspadanje crvenih krvnih zrnaca je svojevrsna upala i za njeno saniranje potrebna je pojačana doza vitamina C, točnije 25-30 mg po cigareti. Osoba koja popuši 10 cigareta treba unijeti dodatnih 250-300 mg, osoba koja popuši kutiju cigareta dodatnih 500-600 mg i tako dalje.

Trudnice i dojilje također trebaju veću količinu vitamina C, ali prije povećanja doze svakako bi se trebale savjetovati sa liječnikom, kako bi im preporučio odgovarajuću količinu.

Ali, zar kuhanjem ne uništavamo vitamin C?

Vitamin C je kao i većina vitamina topiv u vodi (vitamini topivi u masti su A, D, E i K). Prije se mislilo, a to se često čuje i danas, da je vitamin C termolabilan, odnosno nestabilan na višim temperaturama. Istraživanja su prije navodila rezultate usporedbe količine vitamina C u samoj namirnici prije i poslije kuhanja. Tako se došlo do zaključka da se kuhanjem uništava vitamin C. Međutim, to nije u potpunosti točno. Naime, vitamin C nije potpuno otporan na visoke temperature, ali se isto tako ne može tako brzo raspasti. Radi se zapravo o sljedećem. Kad kuhamo neko povrće u vodi, vitamin C se zapravo otapa u vodi i iako ga ima manje u povrću nakon nekog vremena, velik dio se nalazi u vodi u kojoj smo kuhali. Od tuda i potječe činjenica da npr. povrće kuhano na pari zadržava veće količine vitamina.

Dakle, ako želite zadržati vitamin C u povrću, kuhajte ga na pari, dinstajte ili skuhajte juhu. Posebno je bogata vitaminom C voda koja ostaje nakon što se skuha oguljeni krumpir. Umjesto da ju bacite, po potrebi ju začinite, ukuhajte rezance i eto vrlo ukusne juhe.

Neki kažu da vitamin C ima i štetne utjecaje

Istraživanja koja su provedena kako bi potvrdila sumnje u štetnost vitamina C nisu donjela dovoljno čvrste rezultate i konačne odgovore. Veće količine (par tisuća miligrama dnevno) mogu izazvati diureju, koja nije opasna, ako se doza odmah smanji. Kao i sa drugim nutrijentima, pretjerivanje nikad nije dobro i treba biti umjeren.