Vrtna terapija

Mnogi rade u vrtu da bi uzgojili vlastito voće i povrće. Drugima je cilj atraktivan cvjećnjak koji privlači poglede i uljepšava kuću. Neki rade iz zabave. No jeste li znali da se poslovi u vrtu koriste i u liječenju i rehabilitaciji mnogih bolesti?

A i zdravima je rad u vrtu ljekovit: opušta i oslobađa od stresa, a rad u vrtu na svježem zraku kao oblik tjelesne aktivnosti čuva naše srce i krvne žile i smanjuje rizik od srčanih i mnogih drugih kroničnih bolesti.

Zelenilo godi čovjeku, to je doživljaj koji poboljšava životni osjećaj. Pacijenti koji iz bolesničke sobe mogu vidjeti zelenilo bolje se osjećaju. Na takvim zapažajnima razvila se hortikulturna ili vrtna terapija. Ta disciplina, u svijetu poznata već neko vrijeme, koristi tjelesne i psihičke dobrobiti koje pruža rad u vrtu kako bi pomoglia pacijentima u liječenju i rehabilitaciji nekih bolesti. Najviše se prakticira u Americi i Velikoj Britaniji, a nama bliže može se vidjeti u Austriji i Njemačkoj.

Istraživanja su pokazala da vrtna terapija može pomoći osobama sa teškoćama u razvoju, poteškoćama u učenju, starijim osobama, osobama sa psihičkim bolestima i problemima, osobama sa socijalnim problemima, nezaposlenima, ovisnicima, žrtvama raznih oblika nasilja, invalidnim osobama, kroničnim bolesnicima. U terapiju se može uključiti i obitelj pacijenta. Poslovima u vrtu poboljšava se psihofizičko stanje bolesnika, čak i na samo «dgledanje» prirode i voćaka, osobito cvijeća.

Vrtna terapija može pomoći i kod oporavka nakon srčanog ili moždanog udara.

Vrtni terapeuti su posebno educirani stručnjaci za medicinske i psihosocijalne učinke rada u vrtu i oni pomažu pacijentu u postizanju boljeg fizičkog, psihičkog i socijalnog zdravlja. Vrtni terapeuti dio su terapijsko-rehabilitacijskog tima i rade zajedno sa liječnicima, fizijatrima, psiholozima, okupacijskim terapeutima, bihevioralnim terapeutima i drugima.

Vrtna terapija u svijetu se prakticira u bolnicama, centrima za zdravstvenu i socijalnu rehabilitaciju, popravnim domovima, zatvorima, školama, organizacijama u lokalnoj zajednici, domovima za stare i nemoćne, domovima za skrb i njegu. U zemljama zapadne Europe primjenjuje se zasad samo u staračkim domovima i centrima za zdravstvenu rehabilitaciju.

Društva za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju u zapadnoj Europi poručuju da vrt djeluje na sva čovjekova čula i preporučuju da pacijent gleda, sluša, čuje, dodiruje, miriše, pa čak i okusi plodove vrta. Poručuju kako su voćnjak, cvjetnjak i povrtnjak poticajno zeleno okruženje koje zrači nadom i optimizmom i čovjeku slikom govori kako se život uvijek nastavlja.

Ponekad vrt treba uređenjem prilagoditi mogućnostima i potrebama određenog tipa pacijenata. Na sreću, rad u vrtu je aktivnost koja se može prilagoditi različitim potrebama: oni u invalidskim kolicima trebaju povišene vrtne površine kako bi o bilju mogli brinuti iz svojih kolica. Za slijepe osobe potreban je vrt urediti tako da u njemu mogu uživati sa ostalim čulima. Osobe s bolovima u leđima, artritisom i sličnim ograničenjima treba osigurati prikladna pomagala i alate

A rad u vrtu može poboljšati zdravlje i svima nama. Kako?

Kad dođete kući s posla, ako ste u mogućnosti, iziđite na kratko vani, u svoje dvorište i stanite - promatrajte biljke. Nije li prekrasno promatrati zelenilo, zasaditi koju novu biljku? Iznenadit ćete se koliko ćete se bolje osjećati.

Rad u vrtu je tjelesna aktivnost, jača i vježba mišiće, poboljšava tjelesnu kondiciju čime sprečava razvoj ili pogoršanje mnogih bolesti. Pruža i užitak za sva čula. Uči vas strpljenju dok čekate rezultate svog rada. Ako vam neka biljka ne uspije, učite podnjeti poraz i učiti iz pokušaja i pogrešaka. Veselite se dok radite i zadovoljni ste kad postignete željene rezultate u kojima možete uživati sa obitelji i prijateljima.

Rad u vrtu može pomoći i za oslobađanje stresa ili negativnih emocija. Ako ste ljuti, nervozni ili tužni, vrt može pomoći. Ispraznite negativne emocije: iščupajte korov ili biljku koju ne volite ili samo prekopajte zemlju. Usredotočenost na zadatak i pokete ruku kod kopanja ili čupanja mogu pomoći u oslobađanju stresa, napetosti i agresije.

Ako nemate vrt, i "druženje" s cvijećem u tegli na balkonu ili prozoru može vas ispuniti veseljem i radošću.

Čak i jednostavna šetnja u dvorištu ili obližnjem parku može učiniti da se osjećate bolje. Dok hodate, uživajte u bojama, oblicima i mirisima u prirodi!

Uredila: Tatjana Nemeth Blažić, dr. med.
Objavio: Tatjana Nemeth Blažić, dr. med.
Izvor: Zdravlje.hr