Muzej Marton – strast i estetika umjetnosti

Samobor, slikoviti gradić nadomak Zagrebu, poznat po ukusnim kremšnitama, po predmetima od kvalitetnog kristala, te po razigranom karnevalu, može se u sklopu svoje bogate kulturne i turističke ponude pohvaliti i prvim privatnim muzejom na području Hrvatske.

Poznati kolekcionar umjetnina i poduzetnik Veljko Marton, osnovao je Muzej Marton kako bi javnosti otvorio vrata svog umjetničkog blaga – bogatu zbirku predmeta likovnih i primijenjenih umjetnosti koju kontinuirano sakuplja već više od 30 godina.

Vlasnik tvrtke 'Martimex'; specijaliziranog trgovačkog poduzeća za uvoz, veleprodaju i maloprodaju vrhunskih kozmetičkih i parfumerijskih proizvoda, te zaljubljenik u umjetnost, ovu jedinstvenu kulturnu ustanovu smjestio je u kuriju iz 19. st., koja je i nakon renoviranja zadržala svoju arhitektonsku autentičnost.

Stalni postav zbirke obuhvaća oko dvije tisuće predmeta koji potječu iz razdoblja od 1750. – 1850. godine s područja središnje i zapadne Europe, a stilski pripadaju uglavnom epohi bidermajera, kojeg Marton najviše voli i cijeni. Može se tematski podijeliti na šest cjelina - namještaj, slikarstvo, staklo, srebro, porculan i satovi.

U sklopu zbirke porculana zastupljene su najznačajnije europske manufakture 18. i 19. stoljeća, poput djela bečkih i berlinskih majstora, a od iznimne su vrijednosti, ne samo u hrvatskim nego i europskim razmjerima, jedinstveni primjerci ruskog porculana te remek-djela francuske kraljevske manufakture Sèvres, poput šalice koja je načinjena povodom rođenja prvog sina francuskog kralja Luisa XVI i Marie-Antoinette ili 'trombleuse' šalice s udubljenim tanjurićem, oblikovane za legendarnu Madame Pompadour.

Na porculanu je zabilježen i prvi let čovjeka balonom iznad Pariza kao i previranja u svjetskoj povijesti. Značajna publikacija u izdanju Muzeja Marton upravo je hrvatsko-engleski katalog kolekcije porculana 'Sèvres'.

Izloženo je i oko tri stotine staklenih predmeta, većinom čuvenog češkog stakla, ali su zastupljeni i austrijski majstori poput Johanna Josepha Mildnera, te proizvodi hrvatskih, ruskih i francuskih staklana.

Zbirka srebra i metala je, prema mišljenju stručnjaka, jedna od najzanimljivijih te vrste u Hrvatskoj. Prevladavaju svijećnjaci i šećernice, među kojima su za hrvatsko podneblje najznačajnije dvije šećernice s početka 19. stoljeća, rad Vinka Lehmana. Najstariji predmet je željezna škrinja iz 1686. godine.

U zanimljivoj kolekciji satova, predstavljeno je urarstvo srednje Europe iz vremenskog razdoblja od 1810. – 1840., te značajni hrvatski obrtnici poput majstora Marcusa Gohma iz Varaždina te Petera Semmelrotha iz Zagreba.

Svakako treba pogledati i zbirku od oko osamdeset slika i minijatura čiji je tematski izričaj karakterističan za bidermajersko slikarstvo – prevladavaju portreti i slike krajolika. Zastupljeni su strani majstori poput cijenjenih bečkih autora, ali i domaći, od kojih treba istaknuti djela osječkih slikara F. Pfalza, H. C. Hoetzendorfa i Stroya.

Većina izložbenih primjeraka namještaja je nabavljena na području Hrvatske, stoga su izvrstan pokazatelj kulture stanovanja imućnijeg građanstva i aristokracije s ovog područja. Od stotinjak izložaka znalački odabranog i obnovljenog pokućstva, najzastupljeniji su bidermajerski stolci i vitrine za čuvanje srebra, a između ostalog, možete vidjeti i lakirani venecijanski stolac za gondolu koji datira iz 18. stoljeća.

Vođen instinktom vrsnog znalca i iskusnog poslovnog čovjeka, Veljko Marton i dalje traga za svojim blagom i postepeno proširuje gabarite svojih interesa, ostajući pritom vjeran osnovnim postulatima i zajedničkim karakteristikama kolekcije, kao što su vremenski okviri, homogenost i reprezentativnost unutar pojedinih zbirki te stručna provjerenost svakog pojedinog predmeta kako svake zbirke, tako i kolekcije u cjelini.

Budući da je otvaranjem Muzeja Marton profitirao ne samo grad Samobor u kojemu je muzej smješten, već i cjelokupna hrvatska kultura, prirodan slijed događaja bio je dodjela 'Povelje Republike Hrvatske'. Ovo priznanje za promociju hrvatske kulture u zemlji i svijetu je gospodinu Veljku Martonu uručio predsjednik Hrvatske, gospodin Stjepan Mesić.

Muzej je za javnost otvoren subotom i nedjeljom i svaki radni dan uz najavu. Za inozemne goste organiziraju se obilasci uz stručno vodstvo na nekoliko svjetskih jezika.

Dio fundusa Muzeja Marton (bečki porculan, šalice i tanjurići) možete vidjeti i u Muzeju za umjetnost i obrt, gdje se upravo održava izložba pod nazivom 'Neki to vole vruće...', o kojoj smo već pisali.

Tekst: Danica Maričić arr. d'int
Fotografije: Muzej Marton, www.muzej-marton.hr